Roditelji
deci
U detinjstvu
detetu je potreban gest starateljstva od roditelja. Prilikom
odrastanja gest poverenja a prilikom “ izlazka iz gnezda“
gest opraštanja.
Gest
starateljstva se sastoji od pružanja roditeljske energije detetu
uvek tada kada mu je to potrebno ili dete to traži. Roditelj bi
u detinjstvu trebalo detetu da da sve što traži i osećajno
da primećuje želje i kroz dečju ne poslušnost. Želje deteta
nije moguće uvek doslovno ispuniti. Ipak ako dete nešto traži,
onda bi roditelj na njegovom nivou trebalo da mu izađe u susret
jer iz svoje perspektive odrasle osobe ne zna šta detetu u njegovom
psihičkom razvoju zaista pomaže. Ključne reči su “na njegovom
nivou“ i “dete zna šta mu pomaže i šta mu je potrebno“.
Primer:
Dete traži sa 4-5 godina mitraljez, da bi prema njegovim rečima sve
“ pobilo“. Za roditelja bi to trebao da bude apel za gest
starateljstva, pružiti detetu pažnju i mogućnost pražnjenja muške
energije. Mitraljez može dete dobiti u drugačijoj formi kroz igru
“rata“ sa ocem ili igre skrivanja, igru lopom i slično ili mu
mama može u različitim formama nacrtati mitraljez. Kupiti detetu u
tim godinama mitraljez iako igračku bi moglo da znači gest “ evo
ti i ne dosađuj! “ ili mu mitraljez ne dati ni u jednoj formi
uopšte, može značiti gest “ ti si samo dete i ne znaš šta ti
treba“.
Ukoliko
ne dođe do gesta starateljstva, može ne dostajuća briga
u detinjstvu biti kompenzovana u roditeljstvu sa vlastitim
detetom ( ne primerena briga za dete ) ili podsvesnim odlaganjem
začeća.
Gest
poverenja od roditelja uzko je povezan sa njihovim samopouzdanjem,
verom u njihovo partnerstvo, uzajamnu podršku i vaspitanje,
koje su detetu dali. Mogućnost gest pokazati, dolazi sa graničnim
situacijama prelomnih godina detinjstva i većinom su vezane za
separaciju i samo određivanje. U predškolskim i školskim
institucijama, kada dete ima potrebu da se osloni na poverenje
roditelja prilikom balansiranja između onoga šta se od deteta traži
i onoga za šta je dete sposobno. U pubertetu, kada dete
traži svoje mesto u životu i iskušava to i ekstremnim
ponašanjem prema sebi i okolini. Ali i u sazrevanju
kada dete oseća potrebu za podrškom u koracima koji vode od
roditeljskog doma ka partnerskom.
Ukoliko
ne dođe do gesta poverenja, može se desiti da budući roditelj ne
prepozna poverenje koje dobija od svog partnera ili da zna da pruži
bezuslovno poverenje. Dete u odrastanju takođe može rešavati
probleme samorealizacije i samopouzdanja.
Gest
opraštanja se sastoji u tome da se odnos roditelj-dete pomera ka
odnosu prijatelj-prijatelj. Roditeljska briga može i mora ponekad da
bude obeležena odgovornošću roditelja. Prijateljstvo je zasnovano
na slobodi, tako potrebnoj prilikom gesta opraštanja-rastanka
roditelja sa decom.
Ukoliko
ne dođe do gesta opraštanja budući roditelj se može vraćati
svojim roditeljima u situacijama u kojima bi trebalo da učestvuju
partner i deca.
Deca
roditeljima
Za
zatvaranje porodičnog ciklusa je potreban gest zahvalnosti. Ovaj
gest prirodno ukazuju deca roditeljima ali tek onda kada oni sami
pokažu svojoj deci gest opraštanja. Tek
tada bi trebali i mogli roditeljima da pokažu šta su u njih
uložili- pobrinuti se za svoje roditelje, koji su često već u
poznim godinama i “vraćaju“ se u detinjstvo.
Ukoliko
do gesta zahvalnosti dođe ranije, ovo može da utiče na rasipanje
energije i pažnje, a time naprimer i na zaćeće deteta.
Sledeći
ovakav gest je Generacioni gest prvog reda. Deca imaju na prvom mestu
pažnju svojih roditelja do trenutka “izlazka iz gnezda“. Nakon
toga bi trebala odrasla deca na prvom mestu da imaju svog partnera i
decu. Buduće bake i dede bi to trebalo da poštuju zbog partnera a
kasnije i zbog unučadi i da to podržavaju mentalno, verbalno ili
gestom poštovanja-respekta. Ako jedan od partnera ne može da ukaže
gest prvog reda svom partneru i stalno na prvom mestu drži svoje
roditelje ili nekog drugog, to može dovesti do problema sa začećem.
Slično se može desiti i kada roditelji ne ukazuju gest poverenja i
poštovanja prema svom odraslom detetu i njegovom partneru.
Ovaj
tekst je objavljen i na stranici www.predporodnapriprava.sk ( predporođajna priprema ).
Autor: Patrik Balint - Regresoterapeut
Za
sve informacije javite
se na email: ana.bazova.grnja@gmail.com ili
Нема коментара:
Постави коментар